Maslačak – ljekovitost, korijen, čaj, salta, med i recept

Maslačak je po svemu čudesna biljka: njegov cvijet potiče koncentraciju, list čisti organizam i liječi ženske organe, korijen stimulira jetra, srce, cirkulaciju i regulira težinu, a sjemenke maslačka u cvatu – ispunjavaju želje!

Botanički podaci

Maslačak, Taraxacum officinale G.H. Weber ex Wiggers, trajna je zeljasta biljka sa snažnim vretenastim korijenom i listovima združenim u prizemnu rozetu. Listovi su suličasti, perasto urezani do duboko razdijeljeni. Stabljiku bez listova nazivamo batvo i ona na vrhu nosi zlatnožuti cvat građen od velikog broja jezičastih cvjetova. Svaka “latica” zapravo je jedan takav cvijet. Plodići na vrhu nose čuperak dlaka koji sliči na padobran i omogućuje lako rasprostranjivanje vjetrom.

Maslačak je biljka iz porodice Taraxacum, koja broji više od 2300 vrsta. Najrasprostranjenije vrste kod nas, osim Taraxacum officinale, su:

• Taraxacum platycarpum,
• Taraxacum erythrospermum.

Dijelovi maslačka koji se koriste

U medicinske svrhe, prema europskoj regulativi, ljekoviti su i korijen (Taraxaci radix) i list (Taraxaci folium). U modernoj fitoterapiji preferira se upotreba korijena, no učinkovitost se postiže i s listovima i s korijenom.

Upotreba

Maslačak se od najstarijih vremena koristi kao ljekovita biljka. U 17. stoljeću Talijani su ga prvi počeli koristiti kao povrće. Korisni su baš svi dijelovi – listovi, korijen, cvjetovi i stabljike.

Listove obično beremo od ožujka do svibnja, prije nego što biljka počne cvasti. Biljke koji rastu na suncu obično su pregorke, stoga beremo listove  koje rastu u sjeni. Mlade listove upotrebljavamo za salate, a one starije kuhamo. Listovi korišteni kao terapijski čaj odličan su diuretik. Sadrže 18-60 mg% vitamina C, 5-9 mg% karotina, 3,1 mg% željeza, 2,7% bjelančevina, 0,7% masti, 8% ugljikohidrata.

Korijen se vadi u rano proljeće ili jesen (bolje ujesen jer tad sadrži do 40% inulina dok ga u proljeće ima svega 1-2%. Možemo ga kuhati i koristiti kao čaj ili jesti sirov kao povrće, peći, te koristiti kao nadomjestak za kavu. Najljekovitiji je dio maslačka, bogat kalijem. Kao gorka droga koristi se kod slabog apetita i za povećanje lučenja žuči.

• 1 žličica korijena kuha se u 400 mL vode 10 minuta, procijedi i tako svježe pripravljen dekokt pije se 2x dnevno prije obroka.

Kod šećerne bolesti preporučaju se žvakati šuplje stabljike.

Tvrde cvjetne pupoljke kiselimo u octu te koristimo kao začin umjesto kapara. Cvjetne glavice su također jestive a od njih se u kombinaciji s vodom, šećerom i limunom može raditi maslačkov sirup za sok.

Ljekovitost maslačka

Lišće maslačka po vitaminskom bogatstvu nadmašuje čak špinat i rajčicu.

Sadrži vitamine A, B2, C, D i G, te minerale kalij, natrij, kalcij, fosfor i željezo.

Kao moćan diuretik, blagotvoran je za bubrege i mokraćne organe.

Osim što ima diuretska svojstva, potiče stvaranje žuči, čisti jetru, pomaže kod alergija i smanjuje kolesterol.

Zbog brojnih hranjivih tvari koje sadrži, lišće maslačka preporučuje se kao dodatak prehrani za trudnice i žene u postmenopauzi.

Maslačak je općenito povoljan za ženska oboljenja, a osobito za sprečavanje i liječenje bolesti dojki, cista, karcinoma, otečenosti i kod problema s dojenjem.

Kad se beru listovi, cvjetovi i korijen

Cvjetovi se beru u period punog cvjetanja (april i maj), po sunčanom i suvom vremenu oko podneva kad su potpuno otvoreni. Koriste se svježi, ili se od njih pravi sirup, sok, džem, vino i rakija. Suše se za čaj.

Listovi se beru prije cvjetanja maslačka (mart, april). Koriste se svježi ili se na prozračnom sjenovitom mjestu suše za čaj. Prije stavljanja na sušenje trebaju se razdvojiti iz rozete svaki za sebe.

Korijen maslačka za sok i salatu vadi se u rano proljeće  ili kasno ljeti, a u oktobru se vadi za sušenje. Vadi se oštrim nožićem, tako da se ne zareže korijen kako ne bi izgubio sok.

Ako ga sušimo, iskopani korijen se očisti od nadzemnih dijelova i opere, pa se naniže se na konac i objesi na toplo, sjenovito i prozračno mjesto.

Korijen je prije cvjetanja slatkastog okusa, a nakon cvjetanja gorak. Dobro osušeni korijen je jako smežuran, sivo bijele boje, a kad ga prerežemo u sredini je žut.

Maslačak – nuspojave i kontraindikacije

Kontraindikacije za uzimanje pripravaka maslačka su prisustvo žučnih kamenaca, upala i karcinom žučnog mjehura kao i karcinom gušterače. Ne preporučuje se kod akutnih upala želučane sluznice i aktivnog čira na dvanaestopalačnom crijevu, kao ni kod osoba osjetljivim na ovu biljku. Treba izbjegavati konzumiranje pripravaka maslačka kod terapije litijem.

Ako upotrebljavamo sok od ma­slačka i čaj u manjim količinama, nema štetnih posljedica. Ipak, svježe stabljike ma­slačka mogu kod djece prouzročiti i trovanja, ako pojedu veće količine. Stoga oprezno ako se mala djeca igraju cvjetovima maslačka!

Za biljku maslačak, korijen može imati negativnog utjecaja na ljudski organizam. Neke nuspojave koje se mogu pojaviti ako konzumirate korijen maslačka su:

• probavne tegobe,
• alergijske reakcije. 

Također, ako imate kamence maslačak bi ih mogao pokrenuti, a to je neugodan osjećaj koji ne možete sami kontrolirati.

Ako imate žučne ili bubrežne kamence prije konzumacije proizvoda od maslačka se savjetujte s liječnikom.

RECEPTI

Sirup od maslačka

Recept za sirup od maslačka

Ovaj sirup se može koristiti za zaslađivanje čaja ili ga se uzima na žlicu kao lijek, po želji uz dodatak soka limuna ili naranče. Pije se u proljeće kao sredstvo za jačanje i otklanjanje proljetnog umora, a cijele godine za smirivanje kašlja.

Čaj od sušenih listova maslačka

Recept: 2 dl vrele vode prelijemo preko 1 čajne žlice sušenih listova, te nakon 10-15 minuta procijedimo.

Koristi se kod kroničnih upala mokraćnog mjehura. Pije se 2-3 puta dnevno, najviše tijekom dva tjedna.

Čaj od korijena maslačka

Recept: 1 čajna žlica smrvljenog sušenog korijena stavi se u mlaku vodu. Zagrije se do vrenja pa kuha još 10 minuta i procijedi.

Pije se dva do tri puta dnevno po šalicu, prije obroka, a koristi se za probavu i čišćenje jetre, potiče znojenje, odstranjuje otrovne tvari iz krvi i tijela, čisti sluznicu dišnih organa, koristan je kod povišenog kolesterola.

Sok od korjena maslačka

Recept: U sokovniku napravite sok od svježe iskopanog korijena maslačka i pijte ga svježeg. Uz korijen možete koristiti i listove.

Korijen utječe na sva izlučivanja iz tijela, naročito žuči, otklanja iz tijela otrovne tvari koje nas čine umornima, djeluje tako da osvježava i jača. Može se uzimati i pomiješan s malo mlijeka i medom ujutro natašte. Osim toga, možete u sokovnik dodati i mrkvu, jabuku i ciklu kako biste dobili bogati multivitaminski sok.

Ljekovita salata od listova i korijena

Recept: Svježe ubrane listove i korijene maslačka prije cvatnje dobro očistite i operite, nasjeckajte pa prelijte sokom limuna. Ostavite stajati 2-3 sata, pa dodajte maslinovo ulje i sitno sjeckan česan češnjaka.

U proljeće se ova salata koristi kao čistač krvi i organizma.

Vino od maslačka

Recept: 10 šalica rascvjetanih glavica maslačka ubranih u podne po sunčanom i suhom vremenu stavite u veliki lonac pa promiješajte sa 1,5 kg šećera, koru 2 naranče i 2 limuna. U drugom loncu zavrijte vodu pa prelijte u lonac sa glavicama maslačka i stavite ih kuhati još sljedećih pola sata. Skinite s vatre i ostavite da se ohladi.

Kad se ohladilo, procijedite kroz dvostruku gazu pa u dobivenu tekućninu dodajte iscjeđeni sok 2 naranče i 2 limuna. U pola šalice mlake vode razmutimo 1 vrećicu vinskog kvasca, kad se zapjeni dodamo smjesu ukuhanom soku od maslačka uz miješanje.

Po želji možete okus i miris oplemeniti dodavanjem 10 klinčića, cimeta, naribanog đumbira i slično. Pokrijte s krpom i ostavite na toplom mjestu da stoji na toplome kako bi počelo vrenje mošta.

Nakon 5 dana, kad je tekućina provrela, ponovo procijedimo kroz dvostruku gazu, pa napunimo staklene boce i dobro ih zatvorimo i spremimo na hladno i tamno mjesto. Nakon šest mjeseci stajanja možete početi piti svoje vino od maslačka. Vino je svjetle žute boje, jako i veoma pjenušavo. Dobro je svakodnevno popiti po čašu ovog vina za jačanje organizma, poticanje metabolizma i čišćenje krvi.

Džem od maslačka

Recept: U lonac stavimo 300 svježe sabranih cvjetnih glavica, prelijemo s 3 litre vode i stavimo kuhati na laganu vatru. Kad zakuha dodajte na kriške narezana 3 limuna i 3 naranče i kuhajte dalje miješajući dok se sve ne rastoči. Možete smjesu usitniti i sa štapnim mikserom. Sada dodajte 3 kg šećera i kuhajte još miješajući dok se šećer rastopi, pa ugustite smjesu dodajući otopljenu želatinu ili neki drugi pripravak za želiranje.

Ovaj džem se preporuča jesti za doručak, pogotovo osobama koje pate od anemije i tegoba jetre.

Rakija od maslačka

Recept: U staklenku s širokim grlom poslažite četiri šake svježeg korjena maslačka narezanog na ploške i zalijete s 1 l lozovače. Poklopite i ostavite stajati dva mjeseca na sjenovitom mjestu. Potom procijedite kroz dvostruku gazu. Pije se mala čašica prije večere, kao pomoć probavi.

Izvori:

1. Maslačak. (2017) Priroda i biljke. Plantea.
2. Hill, A. (2018) 13 Potential Health Benefits of Dandelion. Healthline.
3. Fletcher, J. (2019) 10 health benefits of dandelion. Medical News Today.
4. Grupa autora. (2017) Prebiotic inulin-type fructans induce specific changes in the human gut microbiota. Gut. 66(11): 1968–1974.
5. a b Nada Hulina, (1998.), Korovi, Zagreb: Školska knjiga, ISBN: 953-0-3117-6
6. Mira Knežević, (2006.), Atlas korovne, ruderalne i travnjačke flore, Osijek: Poljoprivredni fakultet, ISBN: 953-6331-49-7
7. Vjeroljub Umeljić, (2004.), U svijetu cvijeća i pčela: atlas medonosnog bilja, Split: Ilija Borković, ISBN: 953-98822-2-2