FarukLavanda (lat. Lavandula) zimzelen je polugrm iz porodice usnača (Lamiaceae). Lavanda spada u obitelj metvica.
Iako danas vrlo popularna mirisna biljka, rasprostranjena po cijelom svijetu, vjeruje se da njeno podrijetlo seže iz Perzije (danas Iran), odakle se ubrzo rasprostranjuje po Starom Svijetu; od sjeveroistočne Afrike, preko Europe i Mediterana, do južnozapadne Azije i Indije. Na teritoriju Republike Hrvatske najrasprostranjenija je na području otoka Hvara, gdje je pristigla u 18. stoljeću iz Francuske.
Ime lavanda dolazi od latinske riječi lavare, što znači prati, kupati se. Naime, već su stari Rimljani otkrili ljekovita svojstva ove biljke, posebno blagotvoran utjecaj na živčani sustav, te ju koristili u obliku eteričnog ulja za kupke. U našim krajevima, lavanda ima mnogo različitih narodnih imena poput lavandl, lefendl, levanda i (mirisni) despik.
Ova izuzetno mirisna, višegodišnja biljka odlikuje se poluloptastim grmom visokim 40-60 cm i promjera 80-120 cm, drvenastim i račvastim korijenom, te drvenastim, debelim stabljikama na kojima rastu nasuprotni, uski, sivozelenkasti listovi s dlačicama na površini. Biljka cvate u prosjeku dva puta godišnje s prepoznatljivim tamno ili svijetlo ljubičastim cvjetovima koji rastu u klasovima pri vrhovima grana.
Eterična ulja lavande
Najčešće na tržištu možemo naći eterična ulja ovih vrsta lavandi:
- prava lavanda (Lavandula officinalis, sinonimi: L. vera, L. angustifolia)
- širokolisna lavanda (Lavandula spica, sinonim: L. latifolia)
- španjolska lavanda (Lavandula stoechas)
- lavandini (Lavandula x hybrida)
Prirodno stanište prava lavande je u Provansi u Francuskoj, a zadnjih godina se uzgaja i u drugim dijelovima. Njeno prirodno stanište obično nije uz more, a ukoliko je tamo i zasadite, dati će ulje nešto drugačijeg kemijskog sastava od ulja dobivenog od biljke sa veće nadmorske visine.
Osim što postoji nekoliko vrsta eteričnih ulja lavandi i lavandina, koji svi odreda imaju različito djelovanje, po obali se često nađu i “masna” ulja lavande. To nisu eterična ulja već uljni macerati, dakle nisu dobivena destilacijom već potapanjem cvijeta lavande/lavandina u nekom biljnom ulju (najčešće maslinovom). Takva ulja mogu se moristiti za opću njegu kože.
Uzgoj lavande
U vrtu
Kao mediteranski trajni grm, lavanda ne bi trebala nedostajati ni u jednom vrtu. Iako skromnih zahtjeva, bogato i dugo cvate uz prekrasni miris, te vrtu daje posebnu živost jer privlači mnogobrojne leptire, bumbare i pčele. Koristimo je kao samostalni grm, u skupinama ili za ukrasne živice.
Sadnice lavande kao i odrasle biljke trebaju otvoreni sunčani položaj. Ne vole sjenovita mjesta, pa neće dobro rasti u neposrednoj blizini većeg grma ili ispod drva. Vrlo je otporna na hladnoću i sušu, a nije ni posebno zahtjevna prema vrsti tla. Važno je da je zemlja ocjedita i da nije kisela. Lavanda cvate dva puta godišnje .Prvi put bogatije krajem proljeća i početkom ljeta te drugi put, slabije, krajem jeseni.
Lavanda je lijepa u velikim kamenjarima, gdje ih možemo saditi pojedinačno pa podsjećaju na svoja prirodna staništa. Izvrsna je i biljka pozadine i dobro se kombinira s trajnicama i cvjetnicama jačih boja zbog kontrasta boja. Prekrasne su i u kombinaciji s ružama ili zasađene u velike glinene tegle.
Lavanda u sadnicama
Posadite sadnicu lavande u lonac u mješavinu kore, treseta i šljunka. Držite ju na sunčanom mjestu – trpi i polusjenu ali neće biti postići puno bogatstvo cvatnje i arome. Za vrijeme cvatnje redovito prihranjujte tekućim gnojivom. Zimi lonac unesite u zaštićeni, ali ne grijani prostor. Pustite da se kompost skoro potpuno osuši, pa ju na proljeće polako počnite zalijevati i iznesite je van.
Ukrasne živice od Lavande
Lavanda kao ukrasna biljka je posebna i za izradu živih ograda. Malo je biljaka koje mogu stvoriti tako lijepu cvjetnu ogradu. Zbog različitosti sortimenta mogu se izrađivati živice različitih visina i namjena. Za niske obrube do 30 cm koristi se L.angustifolia “Little Lady” tamno plave boje ili L.angustifolia “Nana alba” bijele boje, a sade se na razmake od 25 cm. Za živicu 60-70 cm visine izvrsne su engleske lavande naročito L.angustifolia “Hidcote”, koje i poslije šišanja cvjetova tvore lijepu i gustu ogradu od sivih izboja. Sade se na razmake 40-50 cm. Za još više ograde koriste se lavandini – L.x intermedia, a razmak sadnje je 50-70 cm. Uz velik izbor sorata najčešće se koriste sorte purpurno plave boje “Grosso”i “Hidcote Giant” te naša budrovka. Živice od lavande najbolje je šišati odmah poslije cvatnje n a prethodno opisan način. Za lijepu i dugotrajniju formu obavezana je jača proljetna rezidba, čime se osiguravaju mnogobrojni novi izdanci koji ljeti završavaju cvatnjom.
Sadnja i održavanje
Osunčan, prozračan položaj uz blagi nagib tla odličan je odabir za sadnju i dugotrajniji uzgoj lavande u vrtu. Tlo treba prije sadnje dobro obrađeno, prekopano barem 30cm, isušeno i dovoljno meko.
Dodavanje oštrog pijeska ili istrunulog komposta kod težih tala dati će biljci dobar start za rast. Sadite vaše biljke tako da imaju dovoljno zraka oko sebe kada narastu i razviju cvjetove. Uz kvalitetu sadnice važan je odabir sorte lavande s obzirom na bujnost kao i boju cvijeta kako bi iste u krajnjem obliku zadovoljile hortikulturnu svrhu.
Nakon sadnje važno je pravilno orezivanje biljaka.
Prve godine, sadnice treba porezati na visinu 8-10 cm kako bi se oblikovao gusto zbijen grm. Narednih godina, lavandu treba šišati dva puta godišnje .Nakon svake cvatnje, porežu se sve cvjetne stapke sa dijelom lišća. Drugo podrezivanje vrši se najesen ili u proljeće pred vegetaciju, na način da se ostavi 5-10 cm zelenih izboja. Pravilo je da se pri orezivanju ne dira u staro drvo – u suprotnom ono neće više puštati mladice.
Bez redovitog orezivanja lavanda prerano ostari i iz godine u godinu raste sve neuglednije.
Vrijeme žetve
Vrijeme žetve cvjetova ovsi o namjeni lavande . Ukoliko želimo lijepe buketiće, lavandu beremo u prvoj polovici cvatnje nakon otvaranja polovice cvjetnih pupova. Svežnjevi se suše okrenuti prema dolje na toplom i prozračnom mjestu. Cvijet za punjenje mirisnih vrećica bere se u drugoj polovici cvatnje kada se svi cvjetni pupovi otvore.
Osnovna ljekovita djelovanja lavande
Sredstvo za smirenje Eterično ulje lavande ima umirujući miris, što ga čini izvrsnim tonikom za živce. Lavanda pomaže u liječenju migrene, glavobolje, anksioznosti, depresije, napetosti i stresa. Njen ugodan miris otklanja umor i nemir te povećava mentalnu aktivnost. Kao sredstvo za smirenje i opuštenje, osim ulja, pomaže i čaj od cvjetova lavande te kupka.
Nesanica Lavandino eterično ulje umiruje tijelo, ugodno rashlađuje i potiče san.
Uklanjanje ili smanjenje bolova Eterično ulje lavande izvrstan je lijek za razne vrste bolova. Pomaže kod neuralgija, išijasa, lumbaga, bolova u vratu, djeluje na upale mišića i smanjuje mišićnu bol i napetost, utječe na reumu, uganuća, lumbago. Redovita masaža uljem lavande olakšava bolove u zglobovima.
Urinarni trakt Eterično ulje regulira urinarne poremećaje i stimulira proizvodnju mokraće. Pomaže u reguliranju hormona, ublažava cistitis ili upalu mokraćnog mjehura te smanjuje grčeve.
Dišni sustav Lavandino ulje intenzivno se koristi za dišne probleme, uključujući infekcije grla, gripu, kašalj, prehlade, astmu, začepljenje sinusa, bronhitis, laringitis. Kod tih je stanja ulje poželjno inhalirati ili nanositi na područje vrata, prsa i leđa.
Cirkulacija Eterično ulje lavande potiče cirkulaciju u tijelu. Snižava krvni tlak i koristi se kod hipertenzije.
Probava Ulje lavande korisno je za probavu jer povećava pokretljivost crijeva. Također, potiče proizvodnju želučanih sokova i žuči te pomaže u liječenju bolova u želucu, kolika, nadutosti, povraćanja i proljeva.
Imunitet Redovita uporaba eteričnog ulja lavande pojačava otpornost na bolesti.
Njega kože Zdravstvene prednosti eteričnog ulja za kožu mogu se pripisati antiseptičkim i protugljivičnim svojstvima. Ulje se koristi za liječenje brojnih kožnih bolesti, akna, psorijaze, upala. Dobro je za rane, posjekotine, opekline (iritacija na sunce, opeklina) te pomaže u regeneraciji i zarastanju ožiljaka.
Petar Jovanović
