Kreatinin u krvi – očuvanje zdravlja bubrega, recepti, savjeti….

Kreatinin je organsko jedinjenje koje u telu nastaje kao sporedni proizvod metabolizma proteina.

Nastaje razgradnjom kreatin-fosfata u mišićima, dok mali deo potiče iz hrane, a iz tela ga izlučuju bubrezi kroz mokraću, gde se kreatinin i nalazi u najvećoj koncentraciji.

Ukoliko na laboratorijskim nalazima primetite stavku pod nazivom endogeni filtracioni marker, znajte da je u pitanju dijagnostika za procenu celokupne funkcije bubrega.

Kreatinin je jedan od veoma važnih faktora za proizvodnju energije u mišićima. Oko dva procenta kreatina pretvara se u kreatinin i takav putuje kroz krvotok do bubrega, koji filtriraju njegov veći deo i transportuju u urin.

Lako se meri kroz laboratorijske testove, jer je stalno prisutan u krvi i mokraću, a njegov nivo u krvi zapravo predstavlja ravnotežu između proizvodnje i brzine izlučivanja putem urina.

Razine kreatinina u serumu

Mišićavije osobe imaju tendenciju malo više razine kreatinina. Rezultati se također mogu razlikovati ovisno o dobi i spolu.

Rezultati testa krvi za kreatinin mjere se u miligramima po decilitru (mg / dL) ili mikromolima po litri. Normalni raspon kreatinina u krvi može biti 0,84 do 1,21 miligrama po decilitru (74,3 do 107 mikromola po litri), iako to može varirati od laboratorija do laboratorija, između muškaraca i žena.

Napredujućia starosna dob utječe na razinu kreatinina u serumu, posebno u dobnoj skupini od 60 do 80 godina. Koncentracija kreatinina u serumu se povećava s godinama; kod žena već u dobi od 40 i muškaraca u dobi od 60. Utvrđeni su referentni intervali za muškarce i žene u dobi od 20 do 94 godine.

Tipično referentno područje za kreatinin u serumu je:
60 do 110 mikromola po litri (μmol / L) (0,7 do 1,2 miligrama po decilitru (mg / dL)) za muškarce i 45 do 90 μmol / L (0,5 do 1,0 mg / dL) za žene.

Povišen kreatinin u krvi

Najčešći uzrok povišenog kreatina je postupno oštećenje mehanizma filtracije uslijed dugoročnog visokog krvnog tlaka ili dijabetesa. Kod bilo koje ozbiljne groznice, gdje dolazi do dehidracije, postoji mogućnost porasta kreatina u krvi, s obzirom na to da se bubrezi pokušavaju nositi s procesima u našem tijelu.

Može da navede ljekara da posumnja na potencijalno oštećenje i smanjenje funkcije bubrega.

Da bi procena funkcije bubrega bila preciznija ljekar može zahtijevati od pacijenta da sakupi urin tokom 24h. Zatim, će on u sakupljenom urinu odrediti količinu kreatinina, odnosno klirens kreatinina.

Snižena razina kreatinina u krvi se također može naći u mišićnoj distrofiji.

Kreatinin u pojedinačnom uzorku urina

Kreatinin služi kao korekcioni faktor. Tada se određuje sa drugim analitom, na primer proteinima, radi procene izlučivanja tog analita putem urina.

Kada je glomerularna filtracija bubrega (GFB) snižena za više od 50%, kreatinin će biti uvećan na testu urina. Na osnovu ovih činjenica, izračunavanje klirensa kreatinina postalo je dobar pokazatelj stanja glomerularne filtracije bubrega (GFB), čija je vrednost veoma dobar pokazatelj stanja funkcije bubrega. Međutim kreatinin nije pogodan da prikaže brze promene u GFB.

Količina nastalog kreatinina u jednom danu jednaka je mišićnoj masi tela i različita je od čoveka do čoveka, i prvenstveno zavisi od sledećih faktora:

• Razlike u mišićnoj masi (na šta utiče pol, starost, rasa)
• Razlike u ishrani (npr kod vegeterijanaca vrednosti kreatinina su niže)
• Kod malnutricije,
• Nakon amputacije ekstremiteta, kod hospitalizovanih pacijenata, ciroze jetre, inflamacije i dr hroničnih bolesti, vrednosti kreatinina su niže.
• Lekovi inhibiraju tubularnu sekreciju (npr. cimetidin i trimetoprim) ili inhibiraju u GIT degradaciju (antibiotici širokog spektra)
• Pri niskoj GFB, može se javiti povećana intestinalna (preko sluzokože creva) eliminacija kreatinina.

Zbog čega dolazi do zatajenja bubrega

Dijabetes, povišen krvni tlak i ateroskleroza danas su česte bolesti. U Hrvatskoj šećernu bolest ili dijabetes ima svaka deseta odrasla osoba, hipertenziju ima oko 40 posto stanovništva, a oko 52 posto osoba umire zbog bolesti srca i krvnih žila. Zbog toga do zatajenja bubrega najčešće i dolazi zbog dijabetesa, povišenog krvnog tlaka i ateroskleroze, koje djeluju pojedinačno, ali još češće kod jedne osobe udruženo.

Jaki bolovi u bubrezima, odnosno bubrežni napadaj teško se podnosi iako u većini slučajeva dolazi do spontanog izbacivanja kamenaca. Radi prevencije svakodnevno pijte dovoljne količine vode.<<

Bubrežne bolesti su česte, opasne, ali i lječive. Bubrežnih bolesti i njihovih kliničkih manifestacija je više, a simptomi ovise o brzini nastanka i stadiju bubrežnog oštećenja. Neke od njih se razvijaju “u tišini”, gotovo bez ikakvih vidljivih simptoma, čak mogu dovesti i do zatajenja bubrega. Stoga je vrlo važno misliti o prevenciji.

Od najčešćih bubrežnih bolesti ovom prilikom ćemo samo spomenuti glomerulonefritise, hipertenzivnu bolest bubrega, renovaskularnu arterijsku hipertenziju, nefropatiju u sklopu dijabetesa, policističnu bolest bubrega, tubulointersticijske nefritise i druge. Svaka od njih može dovesti do zatajenja bubrega, akutnog ili kroničnog.

Kako na prirodan način sniziti kreatinin

Prirodne mogućnosti smanjenja kreatinina mogu se postići kroz :

• smanjenje inteziteta tjelovježbe
• izbjegavanje dodatka koji sadrže kreatin
• Smanjenje unosa proteina
• Unos dovoljnih količina vode
• Konzumiranje dodatka WH30 +
• Ayurvedske tretmane

Smanjenje intenziteta tjelovježbe

Vježbanje je obično dobra stvar, ali pretjerivanje može povisiti razinu kreatinina. Budući da metabolizam mišića proizvodi kreatinin, prekomjerno trošenje mišićnih skupina napornim aktivnostima može povećati razinu kreatinina. Pouzdani izvori ukazuju da intenzivno vježbanje povećava razinu kreatinina kao odgovor na povećanu razgradnju mišića, barem privremeno.

Koliko i koju vrstu vježbe raditi treba se savjetovai sa ekspertima al u principu treba hodati umjesto trčati ili se baviti jogom umjesto dizanja utega.
Izbjegavanje suplemenata koji sadrže kreatin
Kreatin je prirodni spoj koji se stvara u jetri. Transportira se u mišiće gdje se koristi za energiju.

Neiskorišteni kreatin koji se ne koristi kao energija pretvara se u kreatinin, otpadni proizvod. Uz svoj prirodni oblik, kreatin je dostupan i kao oralni dodatak. Neki sportaši koriste ove dodatke kako bi poboljšali sportske performanse. Baš kao i prirodni kreatin, i dodaci koji sadrže tu tvar proizvode kreatinin. Svatko tko želi smanjiti razinu kreatinina ne smije uzimati dodatke kreatinu. O dodacima kreatina i njihovoj cjelokupnoj sigurnosti ograničeno je istraživanje.

Smanjenje unosa proteina

Istraživanja pokazuju da unos velike količine proteina, može barem privremeno, povećati razinu kreatinina. Kuhano a i pečeno crveno meso, posebno može utjecati na kreatinin. Osobe s dijetama s vrlo visokim udjelom crvenog mesa ili drugih izvora proteina, uključujući mliječne proizvode, mogu imati višu razinu kreatinina od ljudi koji jedu manje takve hrane.

Ako se jede puno crvenog mesa, treba konzumirati više jela na bazi povrća. Potrebno je zamijeniti goveđe pljeskavice za: povrtnim biljnim pljeskavicema uz obilno varivo od povrća, juha od leće, grah i grašak.

Unos preporučene količine sirovih vlakana
Značajno smanjenje razine kreatinina postignuto je kod ljudi s kroničnom bolešću bubrega koji su povećali unos vlakana. Vlakna se mogu naći u mnogim namirnicama, uključujući:voće, povrće, cjelovite žitarice mahunarke. Preporučeni unos sirovih vlakana je 30 g/ dan za odrasle osobe. Namirnice dijete s bubrežnom bolešću su: crvena paprika, karfiol, češnjak, luk, jabuke, brusnice, borovnice itd.

Unos dovoljnih količina vode

Dehidracija može povisiti razinu kreatinina. Unos tekućine također može biti problem za neke ljude koji imaju bubrežne bolesti. Preporučeni unos vode za odrasle osobe je 30 g/kg.

Unos hitozana kao dodatka

Hitozan je dodatak prehrani, koji uglavnom koriste ljudi koji se nadaju smršaviti ili smanjiti kolesterol. Postoje neka istraživanja koja ukazuju da hitosan također može biti učinkovit u smanjenju razine kreatinina u ljudi s bubrežnom insuficijencijom.

Konzumiranje dodatka WH30 +

Mnoge biljke su prirodni diuretici i nekima mogu pomoći u smanjenju razine kreatinina. Međutim, nedostaju konačni znanstveni podaci o bilju i koliko su učinkovite u smanjenju razine kreatinina. Jedna studija na životinjama pokazala je poboljšanje razine kreatinina u štakora kada su liječeni kineskom biljnom formulom zvanom WH30 +.

Ostale biljke o kojima trebate razgovarati sa svojim liječnikom uključuju: koprivu (list koprive), kamilicu, cimet, ginseng i korijen maslačka.

Ajurvedski tretmani

Ajurvedski tretmani značajno ispravljaju vrijednost albuminurije i serumskog kreatinina, koji su glavne značajke CRF-a, i poboljšavaju bubrežnu funkciju što je vidljivo smanjenjem razine kreatinina u serumu i uree u krvi.
Najbolji način za snižavanje razine kreatinina je liječenje njegovog uzroka.

Kako očuvati zdravlje bubrega

Bubrezi su jedan od najvažnijih organa u ljudskom tijelu. Odgovorni su za nekoliko važnih funkcija, uključujući:

• Regulacija vode u organizmu. Bubrezi igraju vitalnu ulogu u proizvodnji urina. Na svaku promjenu razine vode u organizmu bubrezi reagiraju na način da uklanjaju njezin višak ili je zadržavaju ako u organizmu postoji nedostatak vode.
• Uklanjanje otpadnih tvari. Da bi organizam normalno funkcionirao tvari koje u njega unosimo moraju biti na naromalnoj razini. Bubrezi filtriraju višak minerala, kao što su natrij i kalij, i izbacuju ga iz organizma kroz urin. Otpad, poput ureje i kreatinina, također se ispire. Urea se proizvodi kada tijelo razgrađuje proteine, dok je kreatinin prirodni otpadni proizvod koji nastaje razgradnjom kreatin-fosfata u mišićima.
• Proizvodnja hormona. Bubrezi proizvode hormone eritropoetin, koji djeluje na proizvodnju crvenih krvnih stanica u koštanoj srži, i kalcitriol, koji signalizira unos kalcija i fosfora iz crijeva. Također proizvodi enzim renin koji pomaže u regulaciji krvnog tlaka.

Recept za pročišćavanje bubrega

Peršin je mediteranski začin koji se rasprostranio po cijelom svijetu. Zahvaljujući velikim količinama minerala poput kalcija, željeza, magnezija i fosfora te vitaminima među kojima prednjače vitamin C i A te tiamin i riboflavin peršin se smatra jednim od najjačih antioksidansa.

List peršina djeluje protuupalno i štiti tijelo od utjecaja slobodnih radikala koji su uzročnici raznih bolesti poput ateroskleroze, raka debelog crijeva, dijabetesa i astme. Ako ste pušač, jedete neredovito, uživate u pokojoj čašici više ili pak u brzoj i prženoj hrani, vrijeme je da napravite nešto dobro za vaše tijelo i bubrege te se očistite od toksina.

Sastojci:

• šaka peršinova lišća
• 1 litra vode

Priprema:

1. Peršin operite te ga nasjeckajte na veće komade, istresite u lončić te ulijte vodu.
2. Na srednje jakoj vatri zagrijte vodu do ključanja, smanjite vatru na najslabije te kuhajte još 5 do 10 minuta.
3. Maknite s vatre, ostavite da malo odstoji te ga procijedite i spremite u hladnjak.
4. Šalicu napitka popijte svako jutro.