Ordinacija Medium.ba

Holesterol u krvi, povišeni holesterol, uzroci, prevencija, liječenje prirodnim putem…

Često je na pomen holesterola prva pomisao njegova štetnost po zdravlje, međutim njegovo prisustvo u organizmu ključno je za njegovo pravilno funkcionisanje . Holestrol je odgovoran za proizvodnju mnogih hormona u organizmu, izgradnju ćelijske membrane kao i proizvodnju određenih vitamina. Ipak, povišen holesterol u organizmu dovodi do raznih komplikacija po zdravlje čovjeka.

Povišen holesterol u krvi je i ključni faktor za razvoj mnogih srčanih oboljenja koja u poslednje vrijeme nažalost oduzimaju sve više života. Iako je njegovo prisustvo neophodno za pravilno funkcionisanje organizma, često njegove povišene vrijednosti mogu biti pogubne za naše zdravlje.

Dobra vijest je da se nivo holestrola može značajno smanjiti kroz određene izmjene u ishrani. Kao i kod svake zdrave dijete, i ovdje važi pravilo o umjerenosti. Pravilnim kombinovanjem namirnica, moguće je smanjiti povišen holesterol u krvi i za 20 odsto.

Budući je holesterol neophodan za funkcioniranje organizma, njegova količina ne ovisi samo o unosu putem hrane već se stvara i u tijelu. Smatra se da je oko 20% ukupnog holesterola u tijelu dobiveno iz hrane, a oko 80% se sintetizira u jetri. Ovisno o količini kolesterola unesenog hranom dnevno se može sintetizirati oko 600-1500 mg holesterola kod odraslih osoba. Način prehrane, tj. količine i vrste masti koje se unose organizam utječu na sintezu holesterola u tijelu. Ali količina holesterola u organizmu ovisi i o stupnju apsorpcije, transportu, razgradnji žučnih kiselina i izlučivanju.

LDL-holesterol i HDL-holesterol

Holesterol i ostale masnoće (lipidi) topivi su samo u mastima. Stoga da bi se mogli prenositi putem krvi iz probavnog sustava i jetre do svih stanica u tijelu, holesterol zajedno s posebnim bjelančevinama čini čestice koje se zovu lipoproteini i služe za prijenos holesterola i drugih masnoća. Nekoliko je vrsta lipoproteina, a najvažnije su dvije frakcije:

• LDL-čestice (lipoproteini male gustoće) – prenose holesterol iz jetre do stanica. Višak holesterola može se taložiti na stijenkama arterija, te uz još neke druge tvari stvara aterosklerotski plak, a koji s vremenom može uzrokovati začepljenje krvnih žila. Iz tog se razloga LDL holesterol naziva i “lošim holesterolom”.
• HDL-čestice (lipoproteini velike gustoće) – sakupljaju na sebe suvišan holesterol iz krvi i tkiva i prenose ga u jetru. Na taj način smanjuju vjerojatnost nagomilavanja holesterola na stijenkama krvnih žila i vjerojatnost razvoja kardiovaskularnih bolesti. Iz tog se razloga HDL-holesterol naziva “dobrim holesterolom”.

Kada sve funkcionira kako treba, sustav je uravnotežen, međutim ako je u organizmu previše holesterola da bi ga HDL lipoproteini prihvatili, ili je premalo HDL-a, može doći do stvaranja masnih naslaga na žilama.

Normalne vrijednosti holesterola u krvi

Za zdrave osobe u čijoj porodici nije bilo koronarnih bolesti holesterol u krvi ne bi
smio biti veći od 5,0 mmol/lit.
Riječ je o količini ukupnog holesterola u krvi, ali potrebno je razlikovati “koristan”
(HDL) od “štetnog” (LDL) holesterola. Postoji samo jedan oblik molekula holesterola,
ali u krvi molekuli holesterola imaju drugačiji put. LDL holesterol je onaj holesterol
koji je u LDL česticama i iz njih se taloži na zidove krvnih sudova izazivajući
arteriosklerozu.

On se dakle nakuplja u obliku arterioskleroznih naslaga koje
smanjuju obim i prohodnost krvnih sudova. Srećom postoje HDL čestice koje
ublažavaju te štetne pojave. One sadrže HDL holesterol. Te čestice sakupljaju visak
holesterola sa mijesta gde ga ima previše i odnose ga u jetru. Stoga su HDL čestice
vrijedan čistač krvnih žila. Normalna količina LDL holesterola je manja od 3 mmola /
lit a HDL holesterola mora biti veća od 1 mmola / litru.

Ako osoba potiče iz porodice u kojoj je bilo oboljelih od bolesti kao što su srčani
infarkt, moždani udar, ako boluju od šećerne bolesti, puše ili imaju povišeni krvni
pritisak trebalo bi da provjere nivo holesterola u 20. godini života.
Ako osoba nema zdravstvenih tegoba koje bi mogle uticati na nivo holesterola u krvi,
npr. ozbiljne bolesti jetre, bubrega ili štitne žlezde, muškarcima se preporučuje provijera nivoa holesterola u krvi jednom u tri godine od 45. godine, a ženama
jednom u tri godine nakon 55. godine života (ili nakon menopauze).

Povišen holesterol

Povišen je kod ishrane bogate mastima, u početnoj fazi hepatitisa, opstruktivnom ikterusu (žutici), lipoidnoj nefrozi, diabetes mellitusu, hipotireozi i nizu naslednih bolesti. I neki lekovi mogu da povise nivo holesterola, kao npr. anabolici i kontraceptivi.

Snižen holesterol

Snižene vrednosti su obično kod hiperfunkcije tiroideje, kod nekih bolesti kod kojih postoji teško oštećenje jetre (ciroza i teški hronični hepatitisi). Smanjen je i kod pothranjenosti, anemije i u slučaju uzimanja lekova poput aspirina, estrogena, hormona štitne žlezde.

Uzroci koji utječu na povišenje kolesterola u krvi su

  • Genetska predispozicija
  • Starija životna dob
  • Muški spol
  • Smanjenje estrogena (žene u menopauzi)
  • Posljedica drugih bolesti (šećerna bolest, poremećaji jetre, štitnjače, bubrega)
  • Korištenje nekih lijekova (oralna kontracepcija, glukokortikoidi)
  • Nepravilna prehrana
  • Fizička neaktivnost
  • Pretilost
  • Pušenje

Liječenje povišenog holesterola u krvi

Vrlo učinkoviti lijekovi za snižavanje ukupnog i LDL kolesterola su statini, oni pomažu jetri da proizvede manje kolesterola i uklanja ga iz krvi i smatra se da snižavaju LDL kolesterol za 30 do 50 posto. Ipak, imaju manji učinak u odnosu na fibrate, koji učinkovitije snižavaju i trigliceride i dižu razinu dobrog kolesterola, a oni se koriste u liječenju kombiniranih hiperlipidemija ili izolirane povišene vrijednosti triglicerida.

Ako osnovni tretman ne djeluje dovoljno dobro, često se dodaju resini – skupina lijekova koji djeluju u tankom crijevu tako da vežu žučne kiseline i smanjuju apsorpciju masti i razinu LDL kolesterola, jednako tako djeluju i ezetimibi.

Liječnik će ovisno o dobi, razinama dobrog i lošeg kolesterola te ostalim faktorima koji predstavljaju rizik za moždani ili srčani udar odabrati koji će lijek propisati.

Savjeti i preporuke kod povišenog holesterola

  • Ako imate prekomjernu tjelesnu masu, smršavite! Iako se visoka razina kolesterola ne može uvijek dovesti u vezu sa pretilošću, pretile osobe češće imaju povišenu razinu kolesterola nego osobe adekvatne tjelesne mase.
  • Vaš dnevni unos kolesterola ne bi trebao prekoračiti 300 mg ili čak 200 mg (ako je razina kolesterola izrazito povišena).
  • Prije pripreme peradi kožicu valja ukloniti jer sadrži značajne količine kolesterola.
  • Ograničite unos jaja, jetrica, bubrega i mozga. Ove namirnice izuzetno su bogate kolesterolom.
  • Tjedno ne konzumirajte više od 2-4 jaja, uključujući ona koja se koriste za pripremu drugih jela.
  • Neka masti u ukupnom kalorijskom unosu osiguravaju do 25-30% kalorija, od toga zasićene do 8%, višestruko nezasićene do 10%, i jednostruko nezasićene do 15%.
  • Pileću, goveđu i druge mesne juhe prije konzumacije ohladite u hladnjaku dok masnoća ne postane kruta i digne se na površinu te je potom ukonite žlicom.
  • Prije pripreme crvenog mesa poželjno je ukloniti sve vidljive masnoće.
  • Uvijek birajte mlijeko i mliječne proizvode s niskim udjelom mliječne masti.
  • Kada kuhate tjesteninu izbjegavajte dodavanje ulja, pri kuhanju riže izbjegavajte dodavanje maslaca ili margarina, kada kuhate pire-krumpir izbjegavajte dodavanje maslaca i punomasnog mlijeka!
  • Pri dodavanju masnoća jelu, prednost dajte maslinovom, bučinom, repičinom i suncokretovom ulju
  • Bjelančevine bi trebale osigurati 15% ukupnog kalorijskog unosa. Bijelo meso peradi, krto crveno, meso kunića, patke, riba i soja dobri su izvori visokovrijednih proteina. Prema studiji objavljenoj u časopisu Circulation, osobe čija razina kolesterola prelazi 6,21 mmol/L, mogu imati koristi ako dnevno konzumiraju 25-50 g sojinih proteina.
  • Voće i povrće neka bude okosnica Vaše prehrane. Ono obiluje antioksidansima koji dokazano sprječavaju oksidaciju LDL-kolesterola te posljedično smanjuju rizik za stvaranje plaka na krvnim žilama.
  • Topiva vlakna otapaju se u procesu probave stvarajući viskoznu, gelu sličnu masu koja štiti cjelokupan probavni sustav od apsorpcije različitih tvari, pa tako i kolesterola. Pokazano je da povišen unos prehrambenih vlakana, bez drugih promjena prehrambenih navika, može rezultirati smanjenjem kolesterola za 2-4%. Jedna američka studija pokazala je da dnevni unos 25-30 g prehrambenih vlakana može rezultirati smanjenjem razine kolesterola za čak 12%.
  • Voće i povrće, orašasti plodovi te neke žitarice (zob, ječam, raž) najbolji su izvor topivih prehrambenih vlakana, ali i biljnih sterola, tvari kojima su brojne studije dokazale blagotvorno djelovanje na regulaciju razine kolesterola u krvi.
  • Ispitujući utjecaj biljnih sterola na smanjenje razine kolesterola u krvi došlo se do zaključka da osobe sa graničnim vrijednostima za visoki kolesterol u krvi (5,17-6,16 mmol/L) imaju najviše koristi od unosa biljnih sterola. Unos biljnih sterola u dozi od 2,4 g dnevno može rezultirati smanjenjem razine LDL-a za 9,3-14,6%. Komercijalno, biljni se steroli najčešće dodaju biljnim uljima, jogurtu, soku od naranče, margarinu, mlijeku i sojinom mlijeku.
  • Ograničite unos kave. Iako su rezultati studija o utjecaju unosa kave na razinu kolesterola kontradiktorni, do konačnih zaključaka dobro je držati se umjerenosti. Umjereno znači 2-3 šalice dnevno.
  • Uvrstite u prehranu laneno sjeme. Sjemenke lana kao dio prehrane sa smanjenim udjelom masti povoljno utječu na rizik od kardiovaskularnih bolesti u bolesnika s povišenom razinom kolesterola.
  • Vježbajte redovito! Tjelovježba povoljno utječe na lipidni profil.
  • Dobro planirana vegetarijanska prehrana, prema brojnim istraživanjima, može polučiti jednako djelovanje na razinu kolesterola u krvi kao i lijekovi statini koji se koriste u istu svrhu. Razmislite i o ovoj mogućnosti!

Hrana koja se preporučuje kod povišenog holesterola

Preporučuje se što više sirove hrane kao što su voće, povrće i žitarice: jabuke, banane, bijeli luk, grah, grejp, ječam, smeđa riža, mekinje od riže i zobi.

Od masnoća preporučuje se maslinovo i sojino ulje.

Od namirnica životinjskog porijekla preporučuje se riba i to najviše plava – srdela, skuša i tuna koje su vrhunski prijatelji srca. Dozvoljena je perad i to piletina i puretina bez kože.

Potrebno je konzumirati prirodne sokove od repe, celera i mrkve.

Jedan od razloga zašto je morska riba prijtaelj Vašem srcu je i taj što sadrži omega-3 masne kiseline. Ove kiseline imaju naučno dokazano povoljna dejstva na srce i krvne žile, jer između ostaloga usporavaju i sprječavaju rast arterosklerotskog plaka (koji nastaje kroz taloženje holesterola i drugih masti na stijenke krvnih žila i dodatno taloženje trombocita – krvnih pločica – na ta ista mjesta), te smanjuju koncentraciju LDL-holesterola i triglicerida u krvi.

Osim morske ribe postoje i druge namirnice koje sadrže omega-3 masne kiseline. Tu prije svega spadaju orasi, bademi i lješnjaci, koji su idealna zamjena za industrijske grickalice.

Najbolji put je dakle zamjeniti masne namirnice “dobrim masnim namirnicama” kao što su maslinovo i sojino ulje, bademi, orasi, lješnjaci i nezamjenjiva morska riba.

Ako niste ljubitelji ovih namirnica moguće je dodati omega-3 masne kiseline prehrani kroz razne preparate koje možete kupiti u apotekama.

  • Zeleni čaj snižava nivo LDL-holesterola u krvi.
  • Prestankom pušenja povećava se nivo HDL-holesterola u krvi.
  • Ljubitelji tamne čokolade imaju niži nivo LDL, a viši nivo HDL-holesterola u krvi.
  • Željezo, brusnica i borovnica sadrže antioksidanse koji su dobri za krvne žile, a takođe utiču na nivo holesterola.
  • 100g probiotičkog jogurta dnevno značajno snižava LDL, a povećava HDL.
  • Vježbanje povećava nivo HDL-holesterola.

Hrana koju treba izbjegavati

loading...

Potrebno je eliminisati iz prehrane većinu namirnica životnijskog porijekla kao što su: crveno meso, maslac, masni sirevi i namazi, te margarin. Ne smiju se koristiti namirnice koje su prerađene, sa dodatkom konzervansa i drugih aditiva, fast food, slatkiši, kolači, pite, alkohol, duhan. Mlijeko i mliječni proizvodi dozvoljeni su u umjerenim količinama, i to obrano mlijeko i nemasni sirevi.

Poznato je da oralni kontraceptivi, diuretici te neki lijekovi protiv parkinsonove bolesti povećavaju holesterol, pa bi osobe koje uzimaju nešto od navedenog trebale češće kontrolisati nivo holesterola.

Prirodni recepti za liječenje povišenog holesterola

SOK OD RAJČICE

Pomiješajte 1 dl soka od rajčice, žlicu češnjaka u prahu, žlicu nasjeckanog peršina i žlicu maslinova ulja. Pijte ujutro na prazan želudac, pet dana.

ZOBENA KAŠA S JABUKOM

Zobena kaša sadrži beta-gluten, tvar koja snižava razinu kolesterola u krvi i utječe na izbacivanje štetnih slobodnih radikala iz tijela. Jabuke, ako ih jedete redovito, snižavaju kolesterol za čak 39 posto. Bogate su pektinom, koji blokira apsorpciju kolesterola u crijevima i pridonosi njegovu izlučivanju iz organizma. U zobenu kašu dodajte naribanu jabuku zajedno s korom.

KVASAC I MED

Jednom mjesečno ujutro na prazan želudac popijte mješavinu napravljenu od polovice malog svježeg kvasca, soka jednog limuna i žličice meda. Sve sastojke miješajte dok se ne sjedine i popijte.

JABUČNI OCAT

Jabučni ocat koristi se za snižavanje visoke razine triglicerida i kolesterola u krvi. U čašu vode ulijte 1 žličicu jabučnog octa i dodajte 1 žličicu meda. Pijte dva puta dnevno dok ne primijetite poboljšanje.

CELER I LIMUN

Dokazano je da celer snižava LDL kolesterol zato što relaksira arterije i omogućava njihovo širenje. Ogulite i naribajte četiri korijena celera. Na kockice narežite šest neprskanih limuna s korom. Pomiješajte celer i limun, dodajte litru vode. Ostavite da stoji 24 sata, dobro izgnječite i procijedite kroz gazu. Pijte po jednu čašicu prije svakog obroka. Čuvajte u hladnjaku.

CIMET

Kako biste smanjili nivo triglicerida u krvi, svakodnevno koristite cimet u prahu. Možete ga dodavati u razna jela, napitke, deserte ili ga jesti s voćem.

loading...

NAPITAK OD PLAVOG PATLIDŽANA I KRASTAVCA

Krastavac i plavi patlidžan sadrže ljekovite sastojke koji pročišćavaju krvne žile i smanjuju nivo triglicerida i kolesterola u krvi. Operite i izrežite jedan plavi patlidžan i jedan krastavac. Sastojke stavite u blender i dodajte čašu vode. Napitak treba piti svakog dana, sat prije doručka, tijekom 15 dana. Ne preporučuje se osobama s niskim tlakom.

ČAJ OD MANDARININE KORE

Prokuhajte 5 g kore mandarine u 200 ml vode, kad zakipi, kuhajte oko pet minuta. Ostavite da se malo ohladi, zatim procijedite i popijte.

ZOBENA VODA

Ovaj prirodni lijek lako se priprema: u čašu vode dodajte 2 žlice zobenih pahuljica i ostavite preko noći. Ujutro procijedite i popijte.

ČEŠNJAK I LIMUN (tibetanski recept)

Sitno sameljite 300 g češnjaka i 1 kg limuna s korom. Dodajte 1,5 l vode, stavite na štednjak i čim zakipi, maknite s vatre. Ostavite da se prohladi. Nakon toga lijek ulijte u staklene boce i čuvajte u hladnjaku. Uzimajte 0,5 dl na prazan želudac svako jutro, najmanje 25, a najviše 40 dana. Poslije toga obavezno napravite pauzu od deset dana pa ponovite postupak do poboljšanja zdravstvenog stanja.

loading...

Eldina Tulic

Oglasi

Oglasi

Your Header Sidebar area is currently empty. Hurry up and add some widgets.