Banana – uzgoj, ljekovitost i nutritivna svojstva

Banana (lat. Musa spp.) potječe iz Jugoistočne Azije, a raste u svim tropskim dijelovima svijeta.

Uzgaja se za hranu, ali i kao ukrasna vrtna ili sobna biljka. 

Banana je idealna namirnica za trenutke kada osjećamo želju za slatkim, primjerice čokoladom ili kolačima. Ona predstavlja okvir za želučanu kiselinu, te odstranjuje bakterije iz želuca, a na taj način smanjuju šanse za nastanak čireva, te želučanih i crijevnih oboljenja. S obzirom da sadrži ugljikohidrate koji aktiviraju hormon sreće, banane su odlične za osobe sklone depresiji i anksioznosti. Također, ovo slatko voće smanjuje i rizik od osteoporoze i bolesti kosti.

Banana – porijeklo

Najstarije zabilješke o banani datiraju od prije 2.500 godina i pronađene su na sanskrtu, dok je trgovina njima započela krajem 14. stoljeća.

Prvi Europljani koji su se susreli s ovom namirnicom bili su vojnici Aleksandra Makedonskog u Indiji.

U Africi su ih proširili Arapi te europski kolonisti (Španjolci, Portugalci i Englezi) koji su ih donijeli u Južnu Ameriku u 16. stoljeću.

Banana – nutritivna vrijednost

Banane sadrže visoku razinu kalija, minerala koji je neophodan za pravilan rad mišića. Odličan su izvor vlakana, a sadrže malo zasićenih masnoća i kolesterola. To je jedna od rijetkih vrsta voća koja sadrži čitavi kompleks vitamina B, od kojih u najvećoj mjeri sadrži tiamin, riboflavin, niacin i folnu kiselinu.

U usporedbi s jabukom, ima čak 4 puta više bjelančevina, 2 puta više ugljikohidrata, 3 puta više fosfora, 5 puta više vitamina A i željeza, i 2 puta više svih ostalih vitamina i minerala.

Uz sve navedeno, banane sadrže bakar, mangan, selen i cink. Ovo je stvarno čudesan i nevjerojatan plod.

Koliko kalorija sadrži jedna banana?

Jedna banana srednje veličine sadrži otprilike 105 kalorija, no različite veličine sadrže i različit broj kalorija.

• Jako mala (manje od 80 grama) : 72 kalorije
• Mala (do 100 grama): 90 kalorija
• Srednja (do 118 grama): 105 kalorija
• Velika (136 grama): 121 kalorija
• Ekstra velika (152 grama): 135 kalorija
• Nasjeckana ( do 150 grama): 134 kalorija
• Pasirana (do 225 grama): 200 kalorija

93% kalorija iz banane dolazi od ugljikohidrata, 4 % od proteina a 3 % iz masnoća.

Koliko ugljikohidrata sadrži jedna banana?

Glavni sastojci banane su voda i ugljikohidrati. Ako vam je važno koliko ugljikohidrata sadrži jedna namirnica, ovo su za vas važne informacije:

• Jako mala ( 81 grama): 19 grama.
• Mala (101 grama): 23 grama.
• Srednja (118 grama): 27 grama.
• Velika (136 grama): 31 gram.
• Ekstra velika (152 grama): 35 grama.
• Nasjeckana (150 grama): 34 grama.
• Pasirana (225 grama): 51 grama.

Banane također sadrže 2-4 grama vlakana, ovisno o veličini. Dodajmo da zelene i ne oguljene banane sadrže manje vlakana.

Banana kao lijek

Raspoloženje:Prema jednom istraživanju, depresivci su živnuli poslije konzumacije banane. A sve to zahvaljujući triptofanu, bjelančevini koja pospješuje proizvodnju serotonina u našem tijelu, hormona sreće.

PMS:Umjesto tablete za bolove uzmite bananu. Ne samo da ćete se osjećati bolje jer se nećete trovati i stvarati zavisnost, već će na prirodan način vitamin B6 iz banane regulisati količinu glukoze u krvi i tako uticati na vaše bolje raspoloženje.

Anemija: Banana je bogata gvožđem.

Krvni pritisak, srčani i moždani udar:Banana je bogata kalijumom, a siromašna solima i zato je savršena namirnica za one koji imaju probleme sa povišenim krvnim pritiskom jer ga snižava  i umanjuje vjerovatnoću srčanog i moždanog udara.

Koncentracija:Istraživanja su pokazala da kalijum u banani poboljšava koncentraciju.

Probava:Banana sadrži biljna vlakna koja dovode u red probavu. Znači, laksative zamijenite bananom. Banana je jedino sirovo voće koje se može uzimati bez posljedica kod hroničnih bolesti. Neutralizuje kiselinu i smanjuje nadraženost želuca, pa je odlična ukoliko bolujete od čira.

Protiv tumora – Prema japanskoj studiji objavljenoj 2013. godine, zrelije banane koje na kori imaju crne/smeđe mrlje proizvode supstanciju TNF- faktor nekroze tumora, koja uništava stanice karcinoma. Stoga je ova namirnica odličan borac protiv raka, a što je kora tamnija i prekrivenija tamnim pjegama, to su snažnije antikancerogene vrijednosti banane.

Mamurnost – Nakon burne noći i koje čašice više, banana je odličan saveznik u borbi protiv mamurnosti. Za to je, također, zaslužan kalij iz banane, a liječnici preporučuju da jednu bananu pojedete prije spavanja, a drugu nakon buđenja. Mamurnost će biti znatno smanjena na ovaj način i oslobodit ćete se mukotrpne glavobolje. Banane, također, pomažu i da se smanje ili u potpunosti uklone jutarnje mučnine kod trudnica.

Bolja koncentracija – Novija istraživanja pokazala su da banane poboljšavaju koncentraciju. One, naime, imaju pozitivan utjecaj na moždane stanice zahvaljujući mineralima koje sadrže, a jedna studija tijekom koje su promatrani studenti, dokazala je da su oni studenti, koji su jeli bananu ujutro, imali bolju koncentraciju u toku dana.

Jutarnja mučnina:Banana između obroka normalizuje nivo šećera u krvi, čime reguliše i jutarnje mučnine.

Ujed komaraca:Ugriz istrljati unutrašnjom stranom kore banane. Umanjuje otok i iritaciju.

Nervi:Velike količine B vitamina pomažu smirivanju živčanog sistema. Kalijum je izuzetno važan u normalizovanju otkucaja srca, šalje kiseonik u mozak i reguliše količinu vode u telu pa je zato sjajna i u kontrolisan ju simptoma stresa.

Pušenje: Vitamini B6, B12, kalijum i magnezijum pomažu u oporavku tijela od korišćenja nikotina.

Bradavice:Komad kore banane stavite na bradavicu sa žutom stranom okrenutom na gore. Pričvrstite flasterom ili zavojem.

Banana – uzgoj

Banana nije pretjerano zahtjevna po pitanju zemljišta, ali je poželjno da ono bude duboko, rastresito i dobro drenirano. Razmnožava se vegetativno, izdancima. Njih bi trebalo presaditi u posebne saksije – pazite da budu dovoljno velikih dimenzija kako bi biljke mogle neometano da se razvijaju. Banana može da naraste i do 7 metara, ali u našim agroklimatskim uslovima vjerovatno neće premašiti 3-3,5 metra. 

Banana je zapravo najveća zeljasta cvetnica na svetu, sa jednogodišnjim nadzemnim delom, dok se višegodišnje stablo, rizom, nalazi pod zemljom.

Na proljeće, krajem aprila ili početkom maja, saksiju bi trebalo da iznesete napolje – odaberite dobro osvjetljeno mesto u dvorištu ili na terasi i neka biljka ostane na otvorenom do kraja septembra. Vodite računa da ne bude izložena najjačim sunčevim zracima i obezbjedite joj dovoljno vode.

S dolaskom hladnijeg vremena potrebno je da pripremite bananu za prezimljavanje. Ukoliko je gajite u saksiji, jednostavno je unesite u toplu prostoriju i zalivajte dva puta mjesečno. Međutim, ukoliko banana raste u dvorištu ili bašti, priprema je za nijansu komplikovanija. Najprije orežite listove, a biljku skratite na nekih metar, metar i po visine da biste je lakše utoplili. Zemljište treba malčirati, a samu stabljiku zaštitite slamom, suhim lišćem ili nekim sličnim materijalom. Preko toga navucite najlon ili PVC džak, a obavezno prekrijte i vrh biljke kako vlaga ne bi mogla da prodire i izazove truljenje. 

Matična biljka umire nakon plodonošenja, te iz rizoma izbijaju novi izdanci.

Ukoliko na proljeće otkrijete da je vrh ipak izmrzao, skratite ga do zdravog dela. Ako je zima bila izrazito jaka, može se desiti da propadne čitava biljka. Ne očajavajte, jer će se iz podzemnog dela uskoro razviti novi izdanci.

Zanimljivo je da je banana zapravo najveća zeljasta cvjetnica na svetu, s jednogodišnjim nadzemnim delom, dok se višegodišnje stablo, rizom, nalazi pod zemljom. Matična biljka umire nakon plodonošenja, te iz rizoma izbijaju novi izdanci. Zato se nemojte iznenaditi ukoliko se vaša banana nakon cvjetanja osuši.

Nadzemni deo, koji se često pogrešno naziva stablom, čine listovi čije se osnove šire i grade neki vid korice. Ove čvrsto zbijene lisne osnove čine lažno ili pseudostablo, a s obzirom na to da je čitava biljka prilično čvrsta, ljudi često grieše i bananu nazivaju drvenastom biljkom.