Špinat – ljekovita svojstva, način pripreme, savjeti…

Ovo se zeleno lisnato povrće zbog visokog udjela antioksidansa, C i E vitamina i zbog malo kalorija naziva i ‘super namirnicom’, a prednost špinata je i u tome što ga se može dodavati raznim jelima bez da mu okus dominira. Svestrani se špinat povezuje i sa zdravljem mozga i sprječavanjem depresije, a s njim se mogu raditi smoothieji, salate i tjestenine… Jedina mu je loša strana što se brzo kvari.

Kad god je moguće, povrće bi se trebalo jesti sirovo, pa tako i mladi špinat. Prije konzumacije potrebno ga je pažljivo oprati, čak uz dodatak sode bikarbone ako ne znamo odakle je špinat i je li tretiran kemijskim sredstvima. Tako ćete sigurno ukloniti svu nečistoću i eventualne ostatke zemlje.

U špinatu je vrlo visoki sadržaj oksalne kiseline. To je kiselina koja se može taložiti u bubrezima i izaziva pojavu oksalatnih kamenaca. Najviše oksalata ima u peteljci, a manje u lišću špinata.

Djeci i dojenčadi treba obavezno pripremati lišće odvojeno od peteljke i uz to upotrijebiti mlijeko u pripremi špinata. Kalcij iz mlijeka zajedno sa oksalatima pretvoriti se time u netopivi spoj – kalcij-oksalat, koji se nerazgrađen izluči iz organizma. Na taj se način neće moći iskoristiti kalcij iz mlijeka za naš metabolizam, ali će nam omogućiti da se riješimo potencijalno opasnih oksalata. Zbog visokog sadržaja oksalata špinat se ne preporučuje bubrežnim bolesnicima, a zbog dosta velike količine mokraćne kiseline i purina, špinat moraju izbjegavati osobe koje pate od gihta, reume, artritisa, žučnih kamenaca i kamenaca u sustavu za izlučivanje mokraće.

Mora se istaći i još jedan opasni nedostatak špinata. Špinat ima sposobnost uvlačenja (resorpcije) nitrata iz zemlje preko korijena. Stajanjem špinata, te naročito stajanjem gotovog jela ta se količina nitrata povećava. Nitrati u kuhanom špinatu mogu se u procesu vrenja čak i u hladioniku pretvoriti u opasne nitrite koji se u našem organizmu spajaju sa aminima i tvore visoko kancerogene spojeve koje nazivamo nitrozoamini.

Već je dobro poznato da se sirovi mladi špinat koristi kao sastojak raznoraznih salata. Operite ga, dobro posušite pa u velikoj zdjeli pomiješajte s listićima pecorina ili nekog drugog tvrđeg sira, šakom grožđica i pinjola te kockicama pržene slanine. Posolite, pokapajte s malo limunova soka i maslinova ulja pa poslužite kao hladno predjelo ili lagani ručak. Dajte mu priliku i u hrabrijim kombinacijama, sa slanim feta sirom, jabukama i narančama – dobit ćete pravu vitaminsku bombu.

Uzgoj špinata

Špinat sijte u redove na razmak oko dvadeset centimetara, a razmak između sjemenki bi trebao biti dva do tri centimetra.

Ako ga posijete u polovici kolovoza, dospjet će od sredine rujna do kraja studenoga.

Špinat koji sijete u polovici listopada moći ćete brati na kraju zime i u rano proljeće, ako je zima blaga.

Čim se snijeg otopi, možete ponovo sijati špinat, koji ćete moći brati u travnju i svibnju.

Špinat najbolje raste u svježim uvjetima, uz temperature 16 – 18 °C. Dobro uspijeva na svijetlom mjestu, ali je bolji u sjeni na vlažnom tlu.

Špinat voli bogato, plodno tlo koje dobro zadržava vlagu. Po potrebi prije sadnje nahranite zemlju organskim gnojivom.

Nikada ne dopustite da se tlo isuši, redovito zalijevajte špinat i prije dolaska suhog vremena.

Hranjive vrijednosti

Špinat se smatra nutritivno vrlo vrijednom namirnicom. Obiluje vitaminom K koji u organizmu sudjeluje u procesu grušanja krvi te je potreban za zdravlje kostiju. Špinat sadrži i željezo i folnu kiselinu. Ističe se i sadržajem fitokemikalija i to beta-karotena te luteina i zeaksantina koji su potrebni za dobar vid. Vrlo je niskokaloričan te 100 grama špinata sadrži oko 25 kalorija. Oni koji se još sjećaju Popaja koji je svoje mišiće jačao špinatom uvjereni su da ga je upravo željezo sadržano u špinatu činilo snažnim. Istina, špinat sadrži značajne količine željeza, no sadrži i oksalate, tvari koje otežavaju apsorpciju željeza u tijelu.

Zdravstvene prednosti špinata

Upravljanje dijabetesom

Špinat sadrži antioksidans poznat kao alfa-lipoična kiselina koja dokazano smanjuje razinu glukoze. Povećava osjetljivost na inzulin i sprječava stresom uzrokovane oksidativne promjene kod ljudi koji boluju od dijabetesa.

Prevencija raka

Špinat kao i ostalo zeleno povrće sadrži klorofil koji dokazano djeluje u blokiranju kancerogenih učinaka tvari koje nastaju prilikom pečenja/prženja hrane na visokim temperaturama.

Prevencija astme

Rizici za razvoj astme su niži kod ljudi koji konzumiraju velike količine beta-karotena i ostalih hranjivih tvari koje se nalazi u špinatu.

Sigurno željezo

Konzumiranjem špinata unosimo željezo u njegovom prirodnom obliku, dok prilikom uzimanja željeza u farmakološkom obliku treba biti oprezan zbog mogućnosti predoziranja, što je iznimno opasno, pogotovo za djecu.

Ključ za snagu

Špinat je odličan izvor željeza, koji je dio hemoglobina odgovornog za prenos kisika kroz sve stanice tijela i dio sistema odgovornog za proizvodnju energije i metabolizam. Posebno se preporučuje ženama, djeci i mladima tokom faze rasta.

100 g špinata – 17 kcal

Sadrži vlakna, kalij, kalcij, fosfor, magnezij, natrij, željezo, cink, mangan, fluor, vitamine C, B1, B2, B6, PP, E, K, folnu kiselinu, provitamin A.

• Špinat će propasti prije većine drugog zelenog povrća, jer mu je lišće mnogo nježnije – objasnila je nutricionistkinja Marisa Moore. Zbog toga i zbog velikog udjela vode (90 posto) mnogi, kaže, izbjegavaju kupovati veće količine špinata. – Špinat je pokvaren ako izgleda ‘slinavo’ ili ima neugodan miris – kaže nutricionistkinja Frances Largeman-Roth, no postoji nekoliko načina da mu se vijek trajanja produži.
• Ključ je u tome da ostane suh – kaže Moore i dodaje da je zato s pranjem špinata najbolje pričekati do neposredno prije kuhanja, a nakon pranja ga obavezno treba dobro osušiti.

Zašto ne bi trebali podgrijavati špinat

Špinat spada u grupu lisnatog povrća koje sadrži relativno visok postotak nitrata, koje resorbira iz zemlje preko korijena.

‘Kada špinat odstoji, a osobito ako je posrijedi termički obrađena naminica. količina nitrata se povećava, a oni se u kuhanom špinatu procesom vrenja čak pretvaraju u nitrite. Oni su opasni jer se u organizmu spajaju s aminima i tvore visoko kancerogene spojeve koje nazivamo nitrozoaminima’, objasnila je nutricionistkinja i znanstvenica Dagmar von Cramm.

‘Ukoliko samo nakratko podgrijete špinat neposredno prije konzumiranja, ne morate brinuti’, kazala je von Cramm, upozorivši da se to ne odnosi na sasvim malu djecu, kod koje u najekstremnijem slučaju posljedica može biti do gušenja.

Recepti za pripravke od špinata

Osvježavajuća proljetna salata

Sastojci:

500 grama kuhane integralne tjestenine
400 ml jogurta
sušeni vlasac
2 češnja češnjaka
bijeli papar
sol
200 grama sitno nasjeckanog svježeg špinata

Priprema:

Izmiješajte sve sastojke i jedite hladno. Po želji možete dodati sir.

Smoothie sa špinatom

Sastojci:

1 šalica špinata
pola šalice borovnica
pola šalice malina
1 čaša narančinog soka

Priprema:

Izblendajte sve sastojke. Voće će prikriti okus špinata, a špinat će ovaj zdravi smoothie obogatiti vlaknima i nutrijentima.

Tjestenina sa špinatom

Sastojci:

300 g tjestenine 750 g špinata 3 režnja češnjaka cherry rajčice parmezan sol papar maslinovo ulje.

Priprema:

Špinat operite i narežite na trakice. Češnjak sitno nasjeckajte. Rajčice operite i narežite na ploške. Tjesteninu skuhajte prema uputama na pakiranju. U tavi na žlici maslinova ulja popržite kratko češnjak, a zatim dodajte rajčice. Na kraju dodajte i špinat i držite na vatri dok lagano ne uvene. Umiješajte tjesteninu i svježe naribani parmezan, dobro promiješajte, posolite i popaprite.